(Prečišćeni tekst)
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA SLUŽBENIKE ORGANA UPRAVE I SUDSKE VLASTI
U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
(Službene novine Federacije BiH», br. 23/00, 50/00, 97/13, 18/16 i 89/16).*
I – OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze državnih službenika i namještenika (u daljem tekstu: državni službenici i namještenici) iz rada i po osnovu rada na koje se primjenjuju propisi o radnim odnosima, plaćama i drugim naknadama državnih službenika i namještenika u federalnim organima državne službe, federalnim ustanovama i drugim federalnim institucijama, kantonalnim organima uprave, upravnim organizacijama i drugim kantonalnim institucijama i gradskim, odnosno, općinskim službama za upravu, (u daljem tekstu: organi državne službe) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2.
Propisom i općim aktima rukovodioca organa uprave i sudske vlasti, ne mogu se utvrditi manja prava službenika od onih koja su utvrđena ovim ugovorom. Rukovodilac organa uprave, sudske vlasti, službi ili drugih institucija iz člana 1. ovog ugovora (u daljem tekstu: rukovodilac organa uprave) će obezbijediti učešće Sindikata u pripremi i izradi prednacrta i nacrta propisa koji regulišu oblast radno-pravnih odnosa službenika organa uprave.
Član 3.
O pitanjima koja nisu uređena ovim ugovorom, primjenjivat će se odredbe Općeg kolektivnog ugovora.
II – RADNI ODNOSI
Član 4.
Prijem, raspoređivanje i prestanak rada službenika u organima uprave, vršit će se u skladu sa zakonom.
Član 5.
Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili ne članstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.
* (“Službene novine Federacije BiH», br. 23/00, 50/00)
Vlada F BiH jednostrano je otkazala Ugovor 17. 06. 2005. godine
Član 6.
Provjera radnih i stručnih sposobnosti, koja se vrši za vrijeme trajanja probnog rada sastoji se u ocjenjivanju znanja i sposobnosti službenika za izvršavanje poslova koje će obavljati, odnosno na koje se službenik raspoređuje. Ocjenu rada službenika, koja se vrši za vrijeme probnog rada, predlaže rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu uprave.
Član 7.
Ako rukovodilac organa uprave ne donese rješenje o otpustu u roku od osam dana od dana kada je istekao probni rad, a službenik je nastavio sa radom, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.
Član 8.
Službeniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.
Član 9.
Stručni kadrovi mogu se primiti na stručno osposobljavanje radi polaganja pripravničkog, odnosno, stručnog ispita i bez zasnivanja radnog odnosa, po postupku i na način koji je zakonom predviđen za pripravnike.
Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se u pisanom obliku.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.
Član 10.
Službenici organa iz člana 1. ovog ugovora, za čijim je radom prestala potreba zbog smanjenja obima posla ili ukidanja organa, se raspoređuju na druge poslove u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi listom prioriteta za rješavanje njihovog radno-pravnog statusa (u daljem tekstu: lista).
Listu utvrđuje rukovodilac organa uprave, čiji su službenici članovi Sindikata, prije donošenja rješenja o prekobrojnosti službenika na raspolaganje, polazeći od stručne spreme, ocjene o radu, dužine staža osiguranja, učešća u odbrani BiH, zdravstvenog stanja, socijalne situacije i invalidnosti, a prema kriterijima koji se nalaze u prilogu ovog kolektivnog ugovora i čine njegov sastavni dio.
Na listu iz stava 1. ovog člana uvrštavaju se svi službenici istog stepena stručne spreme zaposleni u organu uprave, organu sudske vlasti ili drugim institucijama, odnosno službama.
Službenik koji se ne može rasporediti na druge poslove u smislu stava 1. ovog člana, ostvaruje pravo na raspoređivanje u skladu sa zakonom.
Rukovodilac organa uprave, sudske vlasti ili druge institucije, dužan je, prije donošenja liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenom obliku organu Sindikata.
III – ODMORI I ODSUSTVA
Član 11.
Ako je potrebno da službenik radi u dane sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru rukovodioca organa i službenika.
Član 12.
Dužinu i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje rukovodilac organa uprave, u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i općim aktom o radnim odnosima, (u daljem tekstu: Pravilnik o radnim odnosima).
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje i dani u koje se po zakonu ne radi.
Član 13.
Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema posebnim osnovama i mjerilima, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti veće od 30 radnih dana.
Uvećanje godišnjeg odmora vršit će se prema sljedećim osnovama i mjerilima:
- Po osnovu radnog staža:
– za svake tri godine radnog staža najmanje jedan dan.
- Po osnovu složenosti poslova: – državnim službenicima koji obavljaju poslove
visoke spreme, četiri dana
– namještenicima koji obavljaju poslove više stručne spreme i namještenicima sa VKV spremom, tri dana,
– namještenicima koji obavljaju poslove srednje školske spreme, dva dana,
– namještenicima sa KV spremom, dva dana,
– ostalim namještenicima, jedan dan.
- Po osnovu uvjeta rada:
– rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada tri dana,
– rad u smjenama i u neradne dane dva dana.
- Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta:
– roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina , jedan dan za
svako dijete
– samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina dva
dana za svako dijete
– samohranom roditelju ili staratelju sa hendikepiranim djetetom dva
dana za svako dijete invalidu dva dana.
- Po osnovu rezultata rada
– za uspješne rezultate rada jedan dan,
– za naročito uspješne rezultate u radu dva dana.
Član 14.
Službenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo najmanje dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 15.
Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, rukovodilac organa uprave donosi rješenje i uručuje ga službeniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Član 16.
Službenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti rukovodioca organa uprave, najkasnije tri dana prije korištenja.
Član 17.
Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovoditelja organa uprave u slučaju kad je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, službenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora. Visina tih troškova dokazuje se odgovarajućim dokazima.
Član 18.
Službenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) od ukupno sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
Stupanja u brak, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji, odnosno domaćinstva, selidbe, dobrovoljnog davanja krvi, i u drugim sličnim slučajevima što se određuje pravilnikom o radnim odnosima.
Službenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od najmanje pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen.
Član 19.
Službenik, koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koje se utvrdi pravilnikom o radnim odnosima.
Član 20.
Službeniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u
sljedećim slučajevima.
– za pripremanje i polaganje ispita,
– za sudjelovanje u stručnim seminarima,
– za sindikalne aktivnosti u trajanju dužem od tri radna dana u mjesecu,
– za gradnju i popravku kuće ili stana,
– za njegu člana obitelji,
– za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim
slučajevima.
Dužina odsustva, iz stava 1. ovog člana, za pojedine slučajeve uređuje se pravilnikom o radnim odnosima.
IV – ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU, ZAŠTITA ŽENE I
MATERINSTVA
- Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu
Član 21.
Rukovoditelj organa uprave, dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i
sigurnost službenika na radu.
Rukovoditelj organa uprave, na zahtjev Sindikata, preduzet će donošenje potrebnih mjera za zaštitu službenika, uključivo i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.
Rukovoditelj organa uprave, dužan je ugovoriti kolektivno osiguranje službenika za slučajeve povrede u službi ili u vezi sa službom, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla, u skladu sa zakonom.
Član 22.
Dužnost je službenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.
Pravilnikom o radnim odnosima ili posebnim pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se poslovi sa posebnim uvjetima rada i rokovi za vršenje periodičnih zdravstvenih ljekarskih pregleda.
- b) Zaštita žene i materinstva
Član 23.
Državni službenik i namještenik – žena, odnosno, državni službenik i namještenik – otac djeteta, ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa Zakonom o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulirano posebnim zakonom i ako to pravo ne koristi drugi bračni drug.
V – PLAĆE I DODACI NA PLAĆE I NAKNADE PO OSNOVU RADA
- a) Plaće
Član 24.
Osnovna plaća službenika utvrđuje se množenjem koeficijenta platnog razreda, odnosno grupacije poslova u kojoj je razvrstan s osnovicom za plaću.
Osnovica za obračun plaća utvrđivat će se pregovorima između Vlade FBiH, vlada kantona, gradonačelnika, općinskih načelnika s jedne strane (u daljem tekstu poslodavac) i Sindikata s druge strane, prije usvajanja budžeta za narednu godinu, s tim da se najniža plaća u organima državne službe utvrđuje u visini od 50-70% prosječne neto plaće isplaćene po zaposleniku u F BiH po posljednjem objavljenom statističkom podatku.
U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrđivanje plaća može se utvrđivati i mjesečno.
Pored predlagača za utvrđivanje osnovice određene zakonom, kao ravnopravan partner sudjelovat će i Sindikat.
Član 25.
Plaća državnog službenika ili namještenika obračunata u skladu sa članom 24. ovog ugovora, uvećava se za iznos od 0,4 – 0,6% za svaku godinu staža osiguranja, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20%.
Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno za protekli mjesec i od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.
- b) Dodaci na plaću
Član 26.
Službeniku, koji radi na poslovima s posebnim uslovima rada, utvrđenim pravilnikom o radnim odnosima, pripada pravo na posebni dodatak uz plaću u visini do 20%.
Za službenike koji obavljaju poslove sudske policije, straže u kazneno-popravnim ustanovama, carine, naknada, odnosno poseban dodatak uz plaću iz stava 1. ovog člana, može iznositi do 30 %.
Vlada Federacije će na usaglašeni prijedlog sa Sindikatom pripremiti i u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog zakona kojim će precizno urediti pitanje pojedinačnih radnih mjesta iz stava (1) ovog člana.
Član 27.
Osnovna plaća uvećat će se za:
– noćni rad – najmanje 25% neto satnice
– prekovremeni rad – najmanje 25% neto satnice
– rad u dane sedmičnog odmora – najmanje 15% neto satnice
– rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici – najmanje 40% neto satnice
Član 28.-Briše se
Službeniku će se isplatiti jubilarna nagrada za neprekidan rad u organima
uprave, u skladu sa njihovim materijalnim mogućnostima, i to za navršenih:
– 5 godina 0,50 % prosječne mjesečne plaće
– 10 godina 1 % prosječne mjesečne plaće
453
– 15 godina 1,25 % prosječne mjesečne plaće
– 20 godina 1,25 % prosječne mjesečne plaće
– 25 godina 1,75 % prosječne mjesečne plaće
– 30 godina 2 % prosječne mjesečne plaće
– 35 godina 2,5 % prosječne mjesečne plaće.
Osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade je prosječna plaća
ostvarena u Federaciji u prethodna tri mjeseca.
- c) Naknade po osnovu rada
Član 29.
Pored naknada na plaću utvrđenih zakonom, državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za prijevoz na posao i s posla, ishrana u toku rada (topli obrok), regres za godišnji odmor, naknada za bolovanje, naknada za porodiljsko odsustvo, naknada za službeno putovanje, naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti, naknada za slučaj smrti i pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, otpremnina i naknada za slučaj prekobrojnosti.
Postupak ostvarivanja prava na naknade i visinu naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuju nadležna tijela Vlade F BiH, vlada kantona, odnosno, nadležna tijela gradova ili općina svojim propisima, uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 30.
Službeniku kome nije organizovan prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva kilometra, pripada naknada za troškove prijevoza, u visini mjesečne karte gradskog ili prigradskog saobraćaja čija će visina i način utvrđivanja biti utvrđeni posebnim propisima vlada, gradskih i općinskih vijeća, uz konsultaciju sa reprezentativnim Sindikatom.
Član 31.
Državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za ishranu (topli obrok) u toku rada u neto iznosu od 0,8-1% prosječne neto plaće u F BiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta, a shodno mogućnostima budžeta.
Visina naknada iz stava (1) ovog člana ne može biti niža od iznosa isplaćenog za juni 2016. godine, odnosno, ne može biti veća od 1% prosječne neto plaće u F BiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta.
Član 32.
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada na ime korištenja godišnjeg odmora (regres) u visini od 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Član 33.
Državnom službeniku ili namješteniku koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice pripada naknada za odvojeni život od porodice za troškove ishrane u visini i pod uslovima utvrđenim posebnim propisima
Član 34.
Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za službeni put (troškovi prijevoza, troškovi prenoćišta i troškovi upotrebe privatnih automobila u službene svrhe) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa za hotele do četiri zvjezdice i dnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje na način i u visini utvrđenim posebnim propisima.
Član 35.
Dnevnica za službeni put i naknada za odvojeni život od porodice međusobno se isključuju, osim u slučajevima kada se službeni put obavlja van mjesta rada za koje se prima naknada za odvojeni život.
Član 35a. – Dodaje se
U slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od 1-2 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
U slučaju smrti državnog službenika, odnosno, namještenika, njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od 2-4 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.
Članom uže porodice državnog službenika ili namještenika u smislu stava (1) i (2) ovog člana smatraju se: bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu; dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina, odnosno, do 26 godina starosti ako se nalazi na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob); roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji); braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno, do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava, ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uslovom da s njima žive u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu s državnim službenikom ili namještenikom.
Naknada iz stava (2) ovog člana isplaćuje se i u slučaju smrti člana uže porodice državnog službenika ili namještenika.
Ukoliko u organu državne službe istog nivoa vlasti rade dva ili više članova porodice, troškovi sahrane iz stava (2) ovog člana se isplaćuju samo jednom zaposlenom članu porodice.
Član 35b. – Dodaje se
Državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih 3-5 ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih 5 mjeseci.
Član 35c. – Dodaje se
Naknada iz člana 35a. i 35b. ne može biti utvrđena u iznosu nižem od iznosa koji se isplaćivao na dan 30. juna 2016.
Član 36.
Službeniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom, s tim da taj izum, odnosno tehničko unapređenje koristi organ uprave.
Visina naknade utvrđuje se posebnim ugovorom između službenika i rukovoditelja organa uprave.
VI – ZAŠTITA PRAVA
Član 37.
Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti službenika, obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, službeniku na koga se odnose, u rokovima određenim zakonom.
Član 38. – Briše se
Prilikom razmatranja prigovora izjavljenih na rješenja i akte iz člana 37. ovog ugovora, rukovoditelj organa uprave dužan je razmotriti mišljenje Sindikata.
Član 39.
Državni službenik ili namještenik, zaposlen na neodređeno vrijeme, a kojem je radni odnos u organu državne službe prestao uslijed prekobrojnosti, ima pravo na otpremninu u visini i na način utvrđen propisima o plaćama u organima državne službe.
Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu uprave.
Član 40.
Službenik, za čijim je radom prestala potreba u organu uprave, ima u roku do godine dana od dana prestanka radnog odnosa prvenstvo u ponovnom primanju u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova, čiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.
Član 41.
Službeniku ne može prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarenja uslova za mirovinu.
Član 42.
U slučaju smanjenja promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta službenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti.
Službeniku, koji radi skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu 1. ovog člana, isplaćuje se puna plaća koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen.
VII – DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATA
Član 43.
Rukovoditelj organa uprave, dužan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.
Rukovoditelj organa uprave, dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.
VIII – RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 44.
Kolektivne radne sporove, o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, mogu se rješavati pred Arbitražnim vijećem.
Član 45.
Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana.
Svaka strana bira po jednog člana, a treći član se bira dogovoreno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja je predmet spora.
Član 46.
Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 dana od dana početka arbitraže.
Član 47.
U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavaju stranke.
Član 48.
Arbitražno vijeće u odlučivanju, odnosno postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka.
Troškovi postupka arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća), u visini koju zajednički dogovore rukovodilac organa državne službe i predstavnici Sindikata, sporazumno utvrde sa članovima Arbitražnog vijeća, isplaćuju se solidarno iz sredstava Sindikata i sredstava budžeta.
Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za Arbitražno vijeće obezbijedit će nadležna ministarstva rada.
Član 49.
Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća.
Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.
IX – ŠTRAJK
Član 50.
U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene na štrajk.
Štrajk se organizira i provodi u skladu sa zakonom o štrajku i sindikalnim pravilima o štrajku.
Član 51.
Štrajk se mora najaviti rukovoditelju organa uprave u roku utvrđenom zakonom.
U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.
Odluku o štrajku donosi nadležni organ Sindikata s najmanje natpolovičnom većinom svojih članova.
Član 52.
Na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o štrajku.
Sindikat je dužan da Pravilima o štrajku ili posebnom odlukom štrajkačkog odbora, u skladu sa zakonom, utvrdi poslove za koje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga organa uprave.
Aktima iz stava 2. ovog člana moraju se tačno definisati poslovi u organu uprave, koji se moraju obavljati u toku trajanja štrajka.
Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka u organu uprave, moraju se dostaviti rukovoditelju organa uprave, najkasnije na dan najave štrajka.
Član 53.
Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika Sindikata, koji se dužan očitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori na mirnom rješenju spora.
Za vrijeme trajanja štrajka, članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.
Član 54.
Učesniku štrajka za dane provedene u štrajku ne pripada plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu.
Član 55.
Organiziranje štrajka i učešće u štrajku, u skladu sa na način propisan zakonom, pravilima o štrajku i odredbama ovog ugovora, ne predstavlja povredu službene dužnosti.
Član 56.
Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.
X – USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 57.
Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će djelovati u skladu sa Ustavom, zakonom, konvencijama Međunarodne organizacije rada, Općim kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.
Član 58.
Rukovoditelj organa uprave, obavezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenih da se učlane u Sindikat.
U cilju ostvarivanja funkcije Sindikata u organima uprave, rukovoditelj tih organa dužan je osigurati da se putem platne liste, a po dostavljenoj pismenoj izjavi – pristupnici službenika, člana Samostalnog sindikata iz koje se vidi njegov dobrovoljan pristanak za takav način plaćanja članarine sa tačno određenim procentom plaće za sindikalnu članarinu, vrši mjesečno prikupljanje tih finansijskih sredstava i njihov prijenos na račun Sindikata.
Član 59.
Dužnost je Sindikata da obavijesti rukovoditelja organa uprave o izboru ili imenovanju službenika iz tog organa, na funkciju sindikalnog povjerenika ili drugu funkciju u organima sindikata.
Član 60.
Rukovodilac organa državne službe, dužan je omogućiti plaćeno odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i u inostranstvu u trajanju do tri radna dana mjesečno.
Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava 1. ovog člana odobrit će se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata, čiji je član.
Član 61.
Sporazumom između rukovoditelja organa uprave i sindikalnog povjerenika mogu se bliže urediti uslovi vezani uz obavljanje sindikalnih zadataka.
Član 62.
Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike.
Član 63.
Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u organu uprave, bez saglasnosti Sindikata, sindikalnom povjereniku zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može se:
– otkazati radni odnos,
– izvršiti premještanje na druge poslove bez njegove saglasnosti, ili na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika
– donijeti rješenje o stavljanju na raspolaganje.
Član 64.
Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog statusa službenika, rukovoditelj organa uprave ili druga ovlaštena osoba, mora pribaviti i razmotriti mišljenje Sindikata ili sindikalnog povjerenika.
Mišljenje sindikata iz stava 1. ovog člana obavezno se pribavlja u sljedećim slučajevima:
– kada se donosi odluka o popuni radnih mjesta, ako u organu uprave ima neraspoređenih službenika,
– donošenja odluke o mjerama zaštite na radu,
– donošenja odluke o uvođenju novih tehnologija, te promjene u organizaciji i načinu rada,
– donošenja odluke o rasporedu radnog vremena i o noćnom radu.
Član 65.
Rukovoditelj organa uprave, dužan je razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata, koji se odnose na ostvarenje prava, obaveza i odgovornosti službenika iz rada i po osnovi rada i o svom stavu obavijestiti Sindikat u roku od 15 dana od dana primitka takvog akta.
Član 66.
Rukovodilac organa državne službe i predstavnik sindikata dužni su, na zahtjev jedne od strana primiti na razgovor drugu stranu, i razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike državnih službenika ili namještenika, kao i planirane obaveze organa uprave u tom pogledu.
Član 67.
Rukovoditelj organa uprave je dužan na zahtjev Sindikata, bez naknade, osigurati za rad Sindikata, najmanje slijedeće uslove:
– odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka, ako za to postoje uslovi,
– pravo na korištenje telefona, telefaxa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala.
Član 68.
U provođenju mjera zaštite na radu, te zaštite prava državnih službenika i namještenika Sindikat ima pravo i obavezu u pogledu:
– učestvovanja u planiranju mjera za unapređenje uslova rada,
– informiranosti o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenih,
– osposobljavanja i obrazovanja za obavljanje poslova vezanih za zaštitu na radu,
– pozivanja inspektora zaštite na radu kad za to postoje razlozi,
– traženja od zaposlenih da poštuju mjere zaštite na radu.
Član 69.
Sindikalni povjerenik ili drugo lice koje profesionalno obavlja dužnost u Sindikatu, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovo ne bude imenovano, vratiti u organ državne službe, na svoje ili drugo radno mjesto za koje ispunjava uslove stručne spreme.
XI – TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 70.
Za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora.
Komisiju čine po jedan predstavnik potpisnika ovog ugovora i identičan broj predstavnika Sindikata.
Članove Komisije imenuju potpisnici ovog ugovora.
Komisija donosi poslovnik o svom radu.
Sve odluke Komisija donosi konsenzusom.
Ugovorne strane su se dužne pridržavati tumačenja i odluka komisije.
U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba ovog ugovora, sporna pitanja dostaviće se na rješavanje Arbitražnom vijeću iz člana 44. ovog ugovora.
XII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 71.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na sve organe državne službe u Federaciji i sudske vlasti, kantona, gradova i općina, upravne organizacije, kazneno popravne zavode, sudsku policiju, javne ustanove iz oblasti rada i zapošljavanja, penzijsko invalidskog osiguranja, zavoda zdravstvenog osiguranja i druge javne ustanove na svim nivoima vlasti u Federaciji čija je sindikalna organizacija članica reprezentativnog Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnih ustanova u Federaciji.
Član 72.
Ovaj ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme. Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se na period od jedne godine.
Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produži do njegovog isteka, primjenjivat će se 90 dana nakon isteka roka na koji je zaključen.
Član 73.
Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a uz prethodno pribavljene pismene saglasnosti vlada kantona za zaključenje ovog kolektivnog ugovora, s tim da je svaki kanton obavezan zatražiti pismenu saglasnost od strane gradonačelnika i općinskih načelnika gradova i općina na području kantona.
Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.
Ovom ugovoru mogu naknadno pristupiti i drugi organi državne službe i organi sudske vlasti i javne ustanove iz člana 71. ovog ugovora koje prihvataju odredbe ovog ugovora.
Član 74.
Prijedlog za izmjene i dopune, odnosno, produženje primjene ovog ugovora, mogu dati ispred organa državne službe, sudske vlasti i javnih službi: Vlada Federacije i najmanje 1/3 vlada kantona koje su potpisnici ovog ugovora i Sindikat.
Strana kojoj je podnesen prijedlog iz stava (1) ovog člana mora se pismeno očitovati o istom u roku od 45 dana od dana prijema prijedloga.
Prijedlog za produženje primjene ovog ugovora ne može se podnijeti u posljednjih 45 dana roka iz člana 72. stav (1) ovog ugovora.
Član 75.
Državni službenici i namještenici iz subjekata iz člana 71. ovog ugovora ostvaruju prava po istom i mogu pred nadležnim sudom zahtijevati njihovu zaštitu.
Član 76.
Nadležni organi, odnosno, rukovodioci organa državne službe dužni su uskladiti svoje akte koji se odnose na radne odnose, plaće i druge naknade sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.
Propis iz člana 26. stav (3) će se uputiti u parlamentarnu proceduru u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.
Član 77.
Ovaj kolektivni ugovor objavit će se u službenim glasilima Federacije i kantona.
Troškove objavljivanja ovog ugovora u službenim glasilima snosi Vlada Federacije, odnosno, vlade kantona.
Član 78.
Ovaj ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u službenim glasilima Federacije i kantona.
Član 79.
U skladu s podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Federacije, Vlada Federacije i vlade kantona, odnosno, jedinice lokalne samouprave, odgovaraju odvojeno, svaka za svoje finansijske obaveze utvrđene propisima o plaćama i naknadama i ovim kolektivnim ugovorom.
Član 80.
Nakon stupanja na snagu ovog ugovora, Federalno ministarstvo pravde i Sindikat će sačiniti njegov prečišćeni tekst, koji će biti potpisan od strane federalnog ministra pravde i predsjednika Sindikata državnih službenika i namještenika u FBiH kao reprezentativnog Sindikata.
(Sl. novine F BiH br. 97/13)
VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I SAMOSTALNI SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na temelju članka 74. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/00 i 50/00), sukladno članku 22. Statuta Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika organa državne službe, sudske vlasti i javnih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine broj: 03-054-3129/96 Sarajevo od 08.07.2009. godine, Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima države službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojeg zastupa predsjednik Sindikata, s jedne strane i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koji na temelju rješenja o davanju ovlaštenja Vlade Federacije BiH (V. broj: 136/2013 od 27.02.2013. g.) zastupa federalni ministar pravde, uz prethodno pribavljenu suglasnost Vlade Unsko-sanskog kantona (Odluka broj: 03-017-2523/2013, od 21.03.2013. g.), Vlade Zeničko-dobojskog kantona (Odluka broj: 02 34-12059/13 od 24.05.2013. g.), Vlade Srednjobosanskog kantona (Zaključak broj: 01-05-99/13-35 od 15.03.2013.), Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (Odluka broj: 01-1-02-558/13 od 26.03.2013. g.), Vlade Kantona Sarajevo (Odluka broj: 02-05-5831/13 od 12.03.2013. g.) kao poslodavca s druge strane, na usuglašen tekst prijedloga Kolektivnog ugovora o izmjeni Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, dana 03.12.2013. godine, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O IZMJENAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA
SLUŽBENIKE ORGANA UPRAVE I SUDSKE VLASTI U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Članak 1.
U Kolektivnom ugovoru za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/00 i 50/00) u članku 31., broj “2%” zamjenjuje se brojem “1%”.
Članak 2.
Članak 32. mijenja se i glasi:
“Službeniku i namješteniku pripada naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora (regres) u visini 50% od prosječne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna tri mjeseca prije donošenja rješenja o regresu.”
Članak 3.
Kolektivni ugovor o izmjenama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti Federacije BiH primjenjivat će se dvije godine, a može se produžiti ako se stranke sporazumno dogovore. U slučaju nepotpisivanja produženja Kolektivnog ugovora iz stavka 1. ovog članka, nastavlja se primjena Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH, u tekstu koji je bio usvojen prije donošenja ovog ugovora.
Članak 4.
Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu danom objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj 01-IV-1-1252/13
Za Vladu Kantona Sarajevo
Ministar financija
Muhamed Kozadra, v. r.
Broj 03/05-34-153-1/2013
Za Vladu Federacije BiH
Federalni ministar pravde
Zoran Mikulić, v. r.
Broj 06-34-25315/13
Za Vladu Zeničko- dobojskog kantona
Ministar pravosuđa i uprave
Romana Brkić, v. r.
Broj 01-1-02-558-1/13
Za Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona
Predsjednik Vlade
Denis Lasić, v. r
Za Sindikat državnih službenika
i namještenika FBiH
Predsjednik
Salih Kruščica, v. r.
Broj 03-34-12563-1/13
Za Vladu Unsko-sanskog kantona
Ministar pravosuđa i uprave
Andrej Mamontov, v. r.
Broj 01-02-728/13
Za Vladu Kantona Središnja Bosna
Ministar pravosuđa i uprave
Zoran Luković, v. r.
Sarajevo, 3. prosinca/decembra 2013. godine