Inicijativu za utemeljenje nezavisnog sindikata, u koji bi bili uključeni državni službenici i namještenici uposleni u tijelima uprave i sudske vlasti u Hercegovačko-Neretvanskoj županiji-kantonu, pokrenuli su prijeratni sindikalni aktivisti, na čelu sa Emanuelom Bijakšićem, koji je bio i predsjednik Inicijativnog odbora.
Prvi sastanak odbora održan je 06.03.2002. godine u prostorijama Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u HNŽ-K, a na sastanku je razmatran prijedlog Statuta, te dogovorene pripreme za sazivanje utemeljiteljske Skupštine Sindikata.
Nakon ove, održano je još pet sastanaka Inicijativnog odbora, na kojima su dogovarane obveze članova i poslovi koji se trebaju uraditi do Skupštine (animiranje uposlenika, isticanje kandidata za organe i tijela sindikata, mjesto i vrijeme održavanja, način glasovanja, utvrđeni prijedlozi za radna tijela Skupštine, kontakti sa poslodavcima).
Na Utemeljiteljskoj Skupština održanoj 21.03.2002. godine u HD Hercega Stjepana Kosače (činilo ju je 168 članova), usvojen je naziv NEZAVISNI SINDIKAT SLUŽBENIKA TIJELA UPRAVE I SUDSKE VLASTI U HNŽ-K, te Odluka o utemeljenju sindikata, Statut i Odluka o visini članarine, izabrano Malo vijeće od 10 članova, Nadzorni odbor od 3 člana i Sud časti koji je brojao 5 članova.
Za predsjednika je izabran Mirko Zelenika, za tajnika Spomenka Čale, a za članove Maloga vijeća su izabrani Irena Glamuzina, Žaklina Pušić, Dragan Trboglav, Marcel Begić, Zdravko Knezović, Željko Pušić, Verica Džidić i Jakiša Stančić. U Nadzorni odbor su izabrani Anto Augustinović, Mile Gagro i Jadranka Miloš, a u Sud časti Dijana Drmać, Snježana Mucić, Radoslav Novak, Borika Primorac i Gordana Zovko.
Nakon Skupštine, pristupilo se konstuiranju Maloga vijeća (Prva sjednica održana je 10.04.2002. godine, usvojen Poslovnik i Programa rada) i ostalih organa i tijela, a dovršeni su i poslovi registriranja.
Jedan od prioritetnih zadataka bio je omasovljenje podružnica, te uspostavljanje kontakata i suradnje sa ostalim sindikalnim organizacijama, kao i sredstvima javnoga informiranja.
Nezavisni sindikat u početku nije mogao uspostaviti adekvatan dijalog sa poslodavcima, a bio je izložen i određenim vidovima pritisaka i opstrukcije aktivnosti (problemi prostora i pratećih sadržaja, nepoštivanje volje članstva od strane starješina organa o odbijanju sindikalne članarine i sl.).
Najveći pritisci osjetili su se u MUP-u, što je dovelo do pasivizacije njihovih članova u tijelima Nezavisnog sindikata i gašenja aktivnosti.
Nezavisni sindikat se, kao i svi uposlenici, stalno sretao sa problemom nepoštivanja Općeg kolektivnog ugovora za službenike u tijelima uprave i sudske vlasti (potpisanog 07.10.2004. godine, što je veliki uspjeh tadašnjeg sindikalnog rukovodstva) i nepostojanja granskog ugovora na nivou HNŽ-K, iako su urađeni prijedlozi i prezentirani Vladi i ministarstvima.
Konačno je, nakon dvije godine, formirana radna grupa predstavnika Vlade HNŽ-K i sindikata za usaglašavanje Granskog kolektivnog ugovora, koji se tiče državnih službenika i namještenika, ali radna grupa nikada nije završila svoj posao.
Malo vijeće usvojilo je Pravilnik o uporabi sindikalne članarine (koja se u međuvremenu počela prikupljati) za ostvarivanje uposleničke solidarnosti, te stalno upozoravalo na primjere kršenja zakona, koji se odnose na prava uposlenika.
Nakon isteka mandata Maloga vijeća i ostalih organa i tijela, 01.12.2006. godine, održana je izborna sjednica Skupštine Nezavisnog sindikata, na kojoj su izvšene izmjene Statuta i Pravilnika o uporabi sindikalne članarine, te razrješeno staro i izabrano novo rukovodstvo.
Za predsjednika je izabran Jakiša Stančić, za tajnika-sekretara Karmela Petković, a za članove Maloga vijeća Borka Krtalić, Jelica Kraljević, Helena Kajan (kasnije Jelena Šunjić) i Radoslav Novak.
U Nadzotni odbor izabrani su Žana Buhovac, za predsjednika i članovi Dragica Zovko i Senka Knezović, a u Sud časti Spomenka-Čale Bagarić, za predsjednika i članovi Elina Vasilj, Žaklina Pušić, Dragan Obradović i Zoran Križanović.
Malo vijeće odlučilo je od početka zauzeti borbeniji stav prema Vladi HNŽ-K, uz korištenje svih zakonom dopuštenih sredstava sindikalne borbe.
Uspostavljena je suradnja sa sindikatima prosvjetara i Samostalnim sindikatom, a nova Vlada je, u odnosu na prethodnu, pokazala više spremnosti za dijalog. Nezavisni sindikat se uključio u sve aktivnosti pregovaranja oko visine osnovice za plaće i koeficijenate, stalno vršeći pritisak za donošenje granskog kolektivnog ugovora.
Organizirani su štrajkovi upozorenja i pripreman opći štrajk.
Prilikom pregovaranja sa Vladom, predstavnici Samostalnog sindikata su, bez znanja Nezavisnog sindikata, olako pristali na Vladine prijedloge, kršeći tako ranije postignut usmeni dogovor („izdaja“ bi možda bio preoštar izraz, ali …), tako da se naš sindikat sam nastavio boriti i uspio izboriti za povećanje koeficijenata. Ovakav odnos rukovodstva dijela Samostalnog sindikata koji predstavlja uposlenike uprave, pridonjeo je izvjesnom zahlađenju odnosa među organizacijama.
Temeljem odluke Skupštine o izmjenama i dopunama Statuta nezavisnog sindikata, Rješenjem Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave od 25.06.2007. godine, promijenjen je naziv sindikata, koji se od tada zove NEZAVISNI SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI-KANTONU.
U periodu mandata ovog saziva Malog vijeća, ostvaren je znatan napredak u radu sindikata, održana je 31 sjednica Maloga vijeća, 10 sjednica Skupštine, 6 štrajkova upozorenja i zakazan jedan opći štrajk, koji je privremeno odgođen zbog sporazuma s Vladom.
U međuvremenu su istekla dva mandata Maloga vijeća, a nakon jedne odgođene Skupštine zbog nedostatka kvoruma, u novo i aktualno Malo vijeće izabrani su: Jakiša Stančić, predsjednik, Ankica Sopta, tajnik-sekretar i članovi Borka Krtalić, Karmela Zlomislić, Draga Muradbegović i Sanja Kulaš. U Nadzorni odbor izabrani su: Žana Buhovac za predsjednika i članovi Ljerka Drmać i Dragan Trboglav.
Poteškoće u radu stvara nedostatak prostora (sastanci Maloga vijeća održavali su se u prostorijama Odreda izviđača „Radobolja“, a sada u uredu Unije nezavisnih sindikata), kašnjenja u formiranju Vlade (što je propraćeno javnim prosvjedima sindikata), te pasivnost članstva (zbog neodgovornog odnosa zastupnika-delegata odgođena izborna Skupština, na javnu tribinu organiziranu povodom rasprave o Nacrtu zakona o plaćama odazvalo se desetak članova), što se mora prevazići u narednom periodu.
Nadamo se kako će i ovaj elektronski kontakt pridonijeti uspješnijem kolanju informacija i čvršćom povezanošću članstva i sindikalnog rukovodstva.